Netolerancija na laktozu
Ako kojim slučajem dobro poznajete istočnjačku kuhinju primetili ste da se i pored vrlo širokog spektra upotrebljavanih namirnica (setimo se samo Indijane Džonsa) mleko vrlo retko spominje u kulinarskim receptima. Zašto?
Ako kojim slučajem dobro poznajete istočnjačku kuhinju primetili ste da se i pored vrlo širokog spektra upotrebljavanih namirnica (setimo se samo Indijane Džonsa) mleko vrlo retko spominje u kulinarskim receptima. Zašto?
Neke boje često dovodimo u vezu sa godišnjim dobima. A otkuda baš te boje? O tome retko ko od nas razmišlja. Mi hemičari, naravno znamo odgovor i na ta pitanja. Boje u biljnom svetu koje nas asociraju na različite periode u godini, potiču od pigmenata. Najuočljiviji su pigmenti u listovima i plodovima, a boje koje na listovima najčešće viđamo su zelena, žuta i crvena.
v0.79 (alpha)
U samo 18g vode ima 6,02 x 1023 molekula vode. Ovaj zaista ogroman broj, govori nam koliko su ustvari molekuli sitne čestice.
Obično kada nam je bitno da pokažemo koliko ima neke supstance, u svakodnevnom životu koristimo neku od jedinica za masu (gram, kilogram...).
Međutim, na pitanje koliko, trebalo bi odgovoriti nekim brojem. Pa koliko ima vode, može značiti i koliko ima čestica (molekula) u vodi. Kako bismo odgovorili onda na pitanje "koliko ima vode ako je njena masa 18g"?
Prvom teorijom o atomu obično se smatraju učenja grčkih filozofa Leukipa i Demokrita .Prema njihovoj filozofiji, ceo svet je sastavljen od sitnih čestica koje se ne mogu dalje rastavljati, pa su im zato dali ime prema grčkoj reči "atomos" što znači nedeljiv.
Ova teorija nije bila dobro prihvaćena u Staroj Grčkoj i ubrzo je pala u zaborav.
Svi molekuli se neprestano kreću, ali posmatrajući međjusobni odnos putanja, uočićemo dva načina kretanja molekula:
U prirodi je teško pronaći čistu supstancu (hemijski element i hemijsko jedinjenje). U svakoj ima manje ili više drugih supstanci, a te mešavine dve ili više čistih supstanci nazivamo smeše.
Smeše mogu biti homogene i heterogene.