Pokusacu da odgovorim na ovo pitanje, mada se ne slazem sa tvrdnjom da alakalni metali ne grade kristalohidrate...ako uopste pod kristalohidratima mislimo na isti pojam. Recimo Glauberova so, Na2SO4 * 10H2O je kristalohidrat sa prilicno pouzdanom stehiometrijom, i Na je alkalni metal...ali da se vratimo na sustinu pitanja i da vidimo zasto neki ioni grade, a neki ne kristalohidrate?
Da bi nastao kristalohidrat, ion metala mora imati dovoljnu sarzu (elektricni naboj) da izvrsi polarizaciju molekula vode i i da uspostavi vezu koja bi mogla da se opise kao ion - dipol veza...ona je slabija od ion-ion veze i kad zagrevamo kristalohidrat vidimo da voda prvo odlazi i nastaje anhidrid. Kad poredimo alkalne i zemnoalkalne metale ...jasno je da zemnoalkalni imaju vecu sarzu (2+) od alkalnih (1+)....ali tu nije kraj price....zapreminski veci ioni tu sarzu imaju "razudjenu" na vecoj "povrsini", i molekuli vode to "slabije osecaju", pa ne dolazi do polarizacije vode koja je potrebna za stvaranje kristalohidrata.
U okviru same grupe alkalnih metala...recimo..."sicusni" Li i "omaleni" Na...iako imaju samo jednu pozitivnu sarzu, na tako maloj zapremini, ipak uspevaju napraviti kristalohidrate...dok voluminozniji K to ne uspeva.
Kod zemnoalkalnih metala, dvostruka sarza im olaksava posao i velicina iona nije dovoljna da "umanji" sarzu toliko da se ne grade kristalohidrati.
Na osnovu zapremiskog udela kiseonika u vazduhu i gustine vazduha odrediti koliki je maseni udeo kiseonika. Uzeti da je gustina vazduha pri normalnim uslovima 1, 275kgm-3, a zapreminski udeo kiseonika u vazduhu 21%?
Hemija
Pokusacu da odgovorim na ovo pitanje, mada se ne slazem sa tvrdnjom da alakalni metali ne grade kristalohidrate...ako uopste pod kristalohidratima mislimo na isti pojam. Recimo Glauberova so, Na2SO4 * 10H2O je kristalohidrat sa prilicno pouzdanom stehiometrijom, i Na je alkalni metal...ali da se vratimo na sustinu pitanja i da vidimo zasto neki ioni grade, a neki ne kristalohidrate?
Da bi nastao kristalohidrat, ion metala mora imati dovoljnu sarzu (elektricni naboj) da izvrsi polarizaciju molekula vode i i da uspostavi vezu koja bi mogla da se opise kao ion - dipol veza...ona je slabija od ion-ion veze i kad zagrevamo kristalohidrat vidimo da voda prvo odlazi i nastaje anhidrid. Kad poredimo alkalne i zemnoalkalne metale ...jasno je da zemnoalkalni imaju vecu sarzu (2+) od alkalnih (1+)....ali tu nije kraj price....zapreminski veci ioni tu sarzu imaju "razudjenu" na vecoj "povrsini", i molekuli vode to "slabije osecaju", pa ne dolazi do polarizacije vode koja je potrebna za stvaranje kristalohidrata.
U okviru same grupe alkalnih metala...recimo..."sicusni" Li i "omaleni" Na...iako imaju samo jednu pozitivnu sarzu, na tako maloj zapremini, ipak uspevaju napraviti kristalohidrate...dok voluminozniji K to ne uspeva.
Kod zemnoalkalnih metala, dvostruka sarza im olaksava posao i velicina iona nije dovoljna da "umanji" sarzu toliko da se ne grade kristalohidrati.
Hvala Vam na odgovoru, mnogo
Hvala Vam na odgovoru, mnogo ste mi pomogli!
Hemija zapremiski udeo
Treba mi pomoc oko zadatka, nejasan mi je:
Na osnovu zapremiskog udela kiseonika u vazduhu i gustine vazduha odrediti koliki je maseni udeo kiseonika. Uzeti da je gustina vazduha pri normalnim uslovima 1, 275kgm-3, a zapreminski udeo kiseonika u vazduhu 21%?
Hemija
Ako posmatramo 1m3 vazduha to je u stvari 1000dm3...mozemo reci da 21% otpada na kiseonika. Da vidimo koliko je to dm3.
x=1000 * 21/ 100 = 210 dm3
E sad ...ako stvari posmatramo pod normalnim uslovima ...znamo da 22.4 dm3 u stvari jeste 1 mol gasa (u ovom slucaju kiseonika)
Znaci...nasih 210 dm3 kiseonika je u stvari 9.375 mola O2...kako pa ...
x = 210 / 22.4 = 9.375 mola 02
1 mol O2 ima maso od 32g (atomska masa O je 16)...znaci
9,375 mola O2 ima masu od 300 g...kako.....pa x = 9.375 * 32 /1 = 300g
Na kraju da zakljucimo da 1m3 vazduha ima 300g kiseonika...a ukupnu masu od 1275 g...koji je to maseni procenat..
x = 300 * 100 / 1275 = 23.53 %
Hemija
Hvala puno!