Zašto je nebo plavo?
Rejlijevo rasejanje
Ćaskamo o nauci
Marko, koja je tvoja omiljena boja?
Mhh...plava.
Plava, kao nebo?
Da. A da li ti znaš zašto je nebo plavo?
Pa i ne baš. Izgleda kao normalna stvar da je nebo plavo, ali sigurna sam da ti znaš razlog :)
Iskreno, ne znam, ali me baš zanima i zato ćemo pitati nastavnika da nam objasni.
Profesor objašnjava pojave u prirodi
Da bismo razumeli boju bilo koje stvari na svetu, moramo da razumemo šta je svetlost, jer bez svetlosti nema boje.
Šta je svetlost?
Svetlost je skup elektromagnetnih talasa različitih talasnih dužina (različitih frekvencija). Možemo li to
objasniti jednostavnije?
Da - svetlost čine sve boje zajedno. Od crvene koja ima najveću talasnu dužinu
do ljubičaste
koja ima najmanju. Zapravo da bismo ovo razumeli dovoljno je da pogledamo dugu. Pošto se dnevna svetlost
sastoji od svih boja razlaganjem te svetlosti i razdvajanjem svih boja (svetlosti različitih talasnih
dužina) dobijemo dugu.
A u dugi su boje poređane baš od crvene (najveća talasna dužina) do ljubičaste (najmanja talasna dužina)
Rasipanje svetlosti – Rejlijevo rasipanje
Kada tokom dana svetlost sa Sunca stigne do naše planete ona se sudara sa malim česticama vazduha – molekulima azota i kiseonika. Ove čestice imaju osobinu da više raspršuju kratke talase svetlosti, kao što je plava, nego duže talase, poput crvene. Zbog toga se plava svetlost širi na sve strane, i mi je vidimo svuda oko nas – zato nam je nebo plavo!
A šta se dešava kad Sunce zalazi?
Tada svetlost prolazi kroz još više vazduha, pa se skoro sva plava svetlost rasprši i nestane iz našeg pogleda. Ostaju duži talasi, crvena i narandžasta svetlost – zato je zalazak Sunca crvenkast i topao.